VITAMIN D3 SAMOZATAJNI JUNAK NAŠEG DOBA!

Sve više znanstvenih studija ukazuje da:

  1. postoji konstantan manjak vitamina D u našem organizmu

2. vitamin D igra ključnu ulogu u mnogim procesima našeg organizma, s posebnim naglaskom na imuno sustav.
Temeljem znanstvenih studija, jasno je uočeno da je kroničan deficit vitamina D u organizmu prepoznat kao bitan čimbenik mnogih zdravstvenih problema s kojima se suočava čovjek danas. Stoga, neka suplementacija vitaminom D bude dio vaših svakodnevnih prehrambenih navika!

Istraživanja pokazuju kako visoki status vitamina D može pomoći u smanjenju rizika virusnih epidemija te održati imunitet, snagu mišića i gustoću kostiju, dok se niske koncentracije vitamina D vežu uz maligne, kardiovaskularne, autoimune i neurološke bolesti te kronične respiratorne bolesti, dijabetes i hipertenziju. Upravo se ove bolesti povezuju s najvećim brojem smrtnih ishoda među oboljelima od COVID-19. Stoga je potrebno educirati stanovništvo o snazi i suplementaciji vitamina D jer je praćenje koncentracije vitamina D u krvi različitih ugroženih populacijskih skupina od posebnog značaja za zdravlje ljudi.


Studije objavljene u The Journal of Alimentary Pharmacology and Therapeutics pokazuju da skoro 50% populacije ima nedostatnu koncentraciju vitamina D u krvi. Nedovoljne količine vitamina D mogu predstaviti javnozdravstveni problem, koji se može korigirati odgovarajućom prehranom i suplementacijom vitamina D. Rizične skupine u pandemiji COVID-19 su osobe starije dobi i polimorbidni bolesnici, upravo one skupine u kojih se ujedno bilježe niske vrijednosti vitamina D u krvi. Vitamin D predstavlja kariku u lancu kompleksnih čimbenika koji doprinose imunosnom odgovoru te
stoga održavanje optimalnog statusa vitamina D u krvi predstavlja strategiju koja potencijalno može doprinijeti
obrani od infekcija respiratornog sustava, posebice u starijih osoba i bolesnika s komorbiditetima.


Znanstvene studije također ukazuju na povezanost niskih koncentracija vitamina D i učestalosti više infektivnih bolesti, poglavito infekcija gornjeg respiratornog sustava te enteroviroza, ali i pneumonije, upale uha, denga groznice, hepatitisa B i C te HIV infekcije. Temeljni mehanizam na kojem se temelji antiinfektivni učinak je utjecaj na ekspresiju katelicidina i beta – defenzina 2 u fagocitima i stanicama epitela. Ovogodišnje studije objavljene u Journal of Infection and Public Health pokazale su da suplementacija vitaminom D pokazuje protektivna svojstva od respiratornih infekcija. Predlaže se konzumacija 25 – 50 µg dnevno bez izraženih nuspojava.


Sukladno hrvatskim Smjernicama za primjenu vitamina D preporučena koncentracija vitamina D u krvi u
populaciji trebala bi iznositi 75 nmol/L – 125 nmol/L z optimalnu zaštitu od infektivnih bolesti. Kod odraslih
osoba koje su u riziku za pojavu nedostatka vitamina D preporučuju se preventivne doze vitamina D koje se kreću od 1.500 – 2.000 IJ vitamina D (400 IJ = 10 µg). Kod dokazanog nedostatka vitamina D za odrasle osobe, liječnici opće prakse i dijetetičari propisuju početne visoke doze vitamina D, a potom održavanje s 1.500 – 2.000 IJ. (1)

(1) Hrvatski Zavod za javno zdravstvo: Vitamin D i preporuke za nadomjesnu
primjenu vitamina D od jeseni; objavljeno: 18. rujna 2020