VITAMIN D3 – SAMOZATAJNI JUNAK NAŠEG DOBA!

ps-1

Sve više znanstvenih studija ukazuje da:

– postoji konstantan manjak vitamina D u našem organizmu

– vitamin D igra ključnu ulogu u mnogim procesima našeg organizma, s posebnim naglaskom na imuno sustav Temeljem znanstvenih studija, jasno je uočeno da je kroničan deficit vitamina D u organizmu prepoznat kao bitan čimbenik mnogih zdravstvenih problema s kojima se suočava čovjek danas. Stoga, neka suplementacija vitaminom D bude dio vaših svakodnevnih prehrambenih navika!

Istraživanja pokazuju kako visoki status vitamina D može pomoći u smanjenju rizika virusnih epidemija te
održati imunitet, snagu mišića i gustoću kostiju, dok se niske koncentracije vitamina D vežu uz maligne, kardiovaskularne, autoimune i neurološke bolesti te kronične respiratorne bolesti, dijabetes i hipertenziju. Upravo se
ove bolesti povezuju s najvećim brojem smrtnih ishoda među oboljelima od COVID-19. Stoga je potrebno educirati stanovništvo o snazi i suplementaciji vitamina D jer je praćenje koncentracije vitamina D u krvi različitih
ugroženih populacijskih skupina od posebnog značaja za zdravlje ljudi.

Studije objavljene u The Journal of Alimentary Pharmacology and Therapeutics pokazuju da skoro 50% populacije ima nedostatnu koncentraciju vitamina D u krvi. Nedovoljne količine vitamina D mogu predstaviti javnozdravstveni problem, koji se može korigirati odgovarajućom prehranom i suplementacijom vitamina D.

Rizične skupine u pandemiji COVID-19 su osobe starije dobi i polimorbidni bolesnici, upravo one skupine u
kojih se ujedno bilježe niske vrijednosti vitamina D u krvi. Vitamin D predstavlja kariku u lancu kompleksnih
čimbenika koji doprinose imunosnom odgovoru te stoga održavanje optimalnog statusa vitamina D u krvi
predstavlja strategiju koja potencijalno može doprinijeti obrani od infekcija respiratornog sustava, posebice u
starijih osoba i bolesnika s komorbiditetima.

Znanstvene studije također ukazuju na povezanost niskih koncentracija vitamina D i učestalosti više infektivnih bolesti, poglavito infekcija gornjeg respiratornog sustava te enteroviroza, ali i pneumonije, upale uha, denga groznice, hepatitisa B i C te HIV infekcije. Temeljni mehanizam na kojem se temelji antiinfektivni učinak je utjecaj na ekspresiju katelicidina i beta – defenzina 2 u fagocitima i stanicama epitela. Ovogodišnje studije objavljene u Journal of Infection and Public Health pokazale su da suplementacija vitaminom D pokazuje protektivna svojstva od respiratornih infekcija. Predlaže se konzumacija 25 – 50 µg dnevno bez izraženih nuspojava.

Sukladno hrvatskim Smjernicama za primjenu vitamina D preporučena koncentracija vitamina D u krvi u populaciji trebala bi iznositi 75 nmol/L – 125 nmol/L za optimalnu zaštitu od infektivnih bolesti. Kod odraslih osoba koje su u riziku za pojavu nedostatka vitamina D preporučuju se preventivne doze vitamina D koje se kreću od 1.500 – 2.000 IJ vitamina D (400 IJ = 10 µg). Kod dokazanog nedostatka vitamina D za odrasle osobe, liječnici opće prakse i dijetetičari propisuju početne visoke doze vitamina D, a potom održavanje s 1.500 – 2.000 IJ. (1)

D -DROPS SADR ŽI 900 DOZ A X 400 IJ VITAMINA D3!

S PRIRODNOM AROMOM NARANČE, FINOG JE OKUSA I PRIKLADAN ZA SVAKO NEPCE! OSIGURAJTE SVOJEM ORGANIZMU DOVOL JNO VITAMINA D – VITAMINA KOJI SE, K AKO VRIJEME ODMIČE I ZNANST VENE STUDIJE SVE VIŠE POT VRĐUJU, POK A ZUJE K AO SAMOZ ATA JNI JUNAK NAŠEG DOBA!

(1) Hrvatski Zavod za javno zdravstvo: Vitamin D i preporuke za nadomjesnu primjenu vitamina D od jeseni; objavljeno: 18. rujna 2020