MELATONIN

Melatonin je hormon koji se prirodno nalazi u tijelu, a luči ga epifiza ili pinealna žlijezda (poznata i kao treće oko). Ljudi
koriste melatonin da bi prilagodili ili ugodili svoj unutarnji sat poznat kao cirkadijani ritam (ciklus). Melatonin koristi
osobama koje, putujući, mijenjaju vremenske zone, za podešavanje ciklusa spavanja i budnosti kod ljudi čiji se svakodnevni radni raspored mijenja (rad u smjenama).

Poremećaje spavanja koji se odnose na biološki sat zovemo poremećaji dnevnog ritma spavanja (cirkadijalnog ritma). Melatonin može utjecati na sustav unutarnjeg sata povezanog s biološkim ritmovima, a te promjene biološkog ritma odražavaju se na ciklus spavanja / budnosti te na autonomni živčani sustav i hormonski ritam. Poznato je da stari ljudi mijenjaju dan za noć ili češće upadaju u kraće cikluse sna tijekom dana. To je stoga što starenje smanjuje amplitudu ritma i lučenje melatonina, pa razlika između dana i noći postaje sve manje jasna. Probleme sa snom mogu imati i mlađi ljudi, čak i djeca, a melatonin se sve češće uvodi u praksu liječenja ovih poremećaja, jer je prirodan i ne izaziva
ovisnost. Melatonin se najčešće koristi kod nesanice, sindroma odgođene faze sna, nesanice uslijed uzimanja određenih lijekova protiv visokog krvnog tlaka, kod problema spavanja djece sa smetnjama u razvoju uključujući autizam, cerebralnu paralizu i intelektualne teškoće. Također se koristi kao pomoć za spavanje nakon prestanka
korištenja lijekova za smirenje (benzodiazepinski lijekovi) te za lakše odvikavanje od pušenja (smanjenje nuspojava).

Moderna anti-aging medicina temelji se na prirodnoj hormonskoj nadomjesnoj terapiji koja ima cilj nadopuniti hormone kojih je s godinama sve manje, u svrhu promicanja zdravlja. Melatonin može smanjiti bol, migrenske,
tenzijske (napetost) i histaminske glavobolje, fibromijalgije i sindrom kroničnog umora. Smanjena razina melatonina obilježje je tzv. cluster glavobolje ili glavobolje praćene napetošću tj.pritiskom u glavi. Prema istraživanjima, 3-10 mg melatonina dnevno može dovesti do znatnog olakšanja, glavobolje prestaju unutar nekoliko dana te se, kod velikog postotka osoba uključenih u istraživanje, ne pojavljuju za vrijeme uzimanja melatonina. Melatonin smanjuje simptome odvikavanja uključujući nemir, razdražljivost i žudnju za cigaretama.

Sigurno se pitate što hormon koji se općenito povezuje s mozgom i dnevnim/cirkadijalnim ritmom ima s crijevima? Kako crijeva nazivamo drugim mozgom ili glavnim organom imuniteta, tako se ovdje nalaze i znatnije količine melatonina, a njegova je uloga uglavnom nepoznata. Nedavno istraživanje (University College of Medicine, Krakov, Poljska) sugerira da melatonin može osigurati zaštitni učinak protiv gastritisa i pankreatitisa. Autori navode da melatonin kruži po cijelom tijelu, a njegova koncentracija u probavnom sustavu može biti 400 puta veća nego u epifizi. Budući da razine melatonina u crijevima ostaju iste i nakon uklanjanja epifize, autori pretpostavljaju da se taj hormon zapravo proizvodi negdje u GI traktu posredstvom crijevnih bakterija (još jedan prilog u korist važnosti održavanja
zdrave crijevne flore). Autori također daju zaključiti da melatonin štiti želučanu sluznicu, pomaže u cijeljenju kroničnih
želučanih vrijedova (čireva), olakšava tegobe refluksne bolesti (GERB). Kada se koristi s konvencionalnom terapijom, melatonin može smanjiti upalu u ljudi s Crohnovom bolesti i ulceroznim kolitisom, kao i smanjiti tegobe kod sindroma nadraženog crijeva. Kod refluksne bolesti učinak melatonina, vitamina B6, folne kiseline i B12 nakon 40 dana primjene doveo je do povlačenja tegoba kod čak 100 % pacijenata, za razliku od lijeka omeprazola kod kojega je postignuta
regresija tegoba u 65 % pacijenata.

Melatonin kao snažan antioksidans čija je razina najviša noću može igrati ulogu u prevenciji oksidacijskih poremećaja stanica mozga tijekom sna, te se predlaže kao sastavni dio liječenja nakon moždanog udara. Neka istraživanja govore u prilog primjeni melatonina kod neurodegenerativnih bolesti kao što su Alzheimerova bolest i amiotrofna lateralna skleroza (ALS). Studije pokazuju da melatonin može dovesti do neznatnijeg smanjenja krvnog tlaka. Preporučuje se kao potporna terapija konvencionalnoj terapiji visokog tlaka i bolesti srca. Istraživanja pokazuju da se uključivanjem melatonina smanjuje bol u prsima, poboljšava protok krvi, bolje regulira krvni tlak.

Melatonin je jaki antioksidans te može znatnije doprinjeti zaštiti retine i odgoditi makularnu degeneraciju oka. Također štiti sve stanice i sustave od oštećenja uzrokovanih slobodnim radikalima, a to djelovanje se smatra ključnim u zaštiti srca i krvnih žila, te živčanog sustava od degenerativnih promjena koje mogu završitidemencijom i Alzheimerovom bolešću.

Melatonin, kao endogeni hormon, sudjeluje u mnogim fiziološkim i farmakološkim procesima. Podaci dobiveni analizom istraživanja pokazuju da je melatonin uključen u razvoj tvrdih tkiva – kostiju i zubi, te da neke abnormalnosti i bolesti kostiju mogu biti povezane sa sniženom razinom melatonina. Melatonin poboljšava mineralnu gustoću i čvrstoću kosti, a zanimljivi su eksperimenti na životinjama s post-menopauzalnom osteoporozom karakteriziranom
smanjenim brojem osteoblasta i povećanim brojem osteoklasta. Uporabom melatonina broj osteoblasta i osteoklasta
vraćen je na kontrolne razine, a temeljem sveobuhvatne procjene rezultata istraživanja, za očekivati je primjenu melatonina u sprječavanju i liječenju osteoporoze tj. bolesti zglobno-koštanog sustava karakteriziranih
niskom koštanom masom i povećanom krhkošću kostiju. Melatonin se može upotrijebiti za ubrzanje zarastanja
prijeloma (regeneraciju kosti) i pri ugradnji stomatoloških ugradaka (implantata).

Prihvatnici melatonina prisutni su u zrelim folikulima, a ove stanice unaprjeđuju proizvodnju spolnih steroidnih hormona. Istraživanja ukazuju na to da melatonin izravno djeluje na funkciju jajnika, tj. pretpostavlja se da je melatonin izravno uključen u rast i sazrijevanje jajnih stanica, kao ito da koči čimbenike koji bi mogli narušiti kvalitetu jajnih stanica.